Osnovna škola Marina Držića Dubrovnik

U petak, 14. svibnja, obilježili smo Dan škole. Obilježen je nešto drukčije nego prethodnih godina. Peti i šesti razredi izrađivali su plakate, dok su se sedmi i osmi razredi okušali u raspravama.

Peti i šesti razredi izrađivali su plakate.

U petim razredima tema plakata bili su savjeti za četvrtaše kako se lakše prilagoditi petome razredu.

Šesti razredi imali su različite teme plakata. Tako je 6. a razred izrađivao plakat na temu Školske klime, 6. b razred na temu Odnos učenik – učitelj, a 6. c razred na temu Odnosi među učenicima.

Pogledajte galeriju radova.

Učenici sedmih i osmih razreda održali su rasprave na različite teme. U nekih razredima održano je i više rasprava. U svakoj debati postojale su dvije suprotstavljene skupine – afirmacijska, koja je nastojala dokazati zadanu tvrdnju, i negacijska, koja ju je nastojala osporiti. Također, sudci su vodili bilješke i na kraju odlučivali o pobjedniku.

Učenici svih sedmih razreda raspravljali su o prednostima i nedostatcima online nastave.

U 7. a razredu afirmacijska grupa se zalagala za školu na daljinu jer smatra da je takva nastava praktičnija i da tako učenici lakše prate nastavu. Njihovi argumenti „za“ bili su i da je bolje biti u svojem okruženju kod kuće te da je mogućnost zaraze manja ako su kontakti s drugima manji. Prema argumentima koje su naveli, dokazali su da je učenicima mnogo lakše biti kod kuće i obrađivati lekcije putem interneta. Negacijska grupa je svojim dobrim argumentima obrazložila da je online nastava mnogo teža za praćenje zbog loše koncentracije učenika. Također, naveli su kako su troškovi struje veći, a velik je problem i internetska veza. Obje su grupe pripremile izvrsne argumente, no negacijska je grupa, prema odluci sudaca, bila uvjerljivija i bolja.

I u 7. b razredu afirmacijska skupina pokušavala je obraniti tezu da je online nastava u vrijeme koronavirusa bolji izbor od nastave uživo. Pritom je iznijela brojne argumente poput razvijanja samostalnog učenja i digitalnih vještina, smanjene opasnosti širenja virusa, uštede vremena i financijskih sredstava. Glavni argumenti negacijske skupine bili su puno veća učinkovitost nastave uživo, bolja koncentracija učenika u učionicama i važnost socijalizacije. Iako su obje skupine bile vrlo uspješne u iznošenju argumenata, sudci su odlučili da je afirmacijska skupina bila uvjerljivija.

U 7. c razredu i afirmacijska i negacijska skupina vrlo su se dobro pripremile i kvalitetno branile svoje stajalište. Argumenti afirmacijske skupine većinom su se temeljili na trenutačnoj situaciji u našoj zemlji i u svijetu. S obzirom na to, ova je skupina iznijela odlične argumente i pokazala izvrsnu pripremljenost.

Argumenti negacijske skupine bili su brojniji, ali su i vrlo uspješno obranjeni od strane afirmacijske skupine. Neki od njih su: mogućnost koncentracije smanjena je tijekom učenja kod kuće, manjkava internetska povezanost ili pretvaranje da nema internetske veze, vrlo niska mogućnost kontrole nad učenicima (u smislu nadzora što rade za vrijeme nastave), iskorištavanje navedenoga nedostatka nadzora od strane pojedinih učenika (praćenje nastave iz kreveta, dopisivanje s drugim učenicima za vrijeme nastave...), povećano izbjegavanje obveza (npr. odgovaranja na postavljena pitanja učitelja) zbog tehničkih poteškoća kao što su nemogućnost uključivanja kamere ili mikrofona, previše vremena provedenoga ispred ekrana... Obje su skupine bile odlične. Međutim, s obzirom na iznesene argumente zaključak je da online nastava, iako odlična u ovoj situaciji, nikako ne može zamijeniti nastavu u učionici.

Dok su svi učenici sedmih razreda raspravljali na temu online nastave, učenici osmih razreda bavili su i drugim temama.

Učenici 8. a razreda vodili su raspravu na temu Bolje je odabrati strukovnu školu nego gimnaziju. Neki od najboljih argumenata afirmacijske skupine bili su da se učenici, koji će upisati strukovnu školu, mogu zaposliti već nakon srednje škole te da su zanati u današnje vrijeme vrlo traženi i dobro plaćeni. Također, naveli su i da učenici strukovnih škola, ako zbog određenog razloga odustanu od fakulteta, imaju dobru podlogu za buduće zanimanje.

Negacijska se skupina također koristila vrlo dobrim argumentima. Neki od njihovih presudnih argumenata bili su da gimnazija pruža bolje opće znanje i  djecu priprema za državnu maturu, da učenici koji pohađaju gimnaziju bolje napišu državnu maturu te da gimnazija potiče djecu na daljnje školovanje. Rasprava se odvijala vrlo profesionalno i kvalitetno. Uzevši u obzir sveukupni dojam, sudci su nejednoglasno odlučili da ih je negacijska skupina više uvjerila u svoj stav. 

 Učenici 8. b razreda održali su dvije rasprave. Prva rasprava je i ovdje bila na temu Bolje je upisati strukovnu školu nego gimnaziju. Afirmacijska skupina se zalagala za upis u strukovne škole te su neki od njihovih argumenata bili: strukovne škole imaju mogućnost prakse koja je iznimno korisna za daljnje usavršavanje na željenom području, stjecanje radnih navika u ranoj dobi te samostalnosti, zagarantiran posao nakon srednje škole te mogućnost pokretanja vlastitoga obrta. Također, složili su se i da se ne mora završiti fakultet kako bi se moglo zaposliti u struci. Negacijska se skupina zalagala za upis u gimnaziju te su naveli da nakon završene gimnazije nisu potrebne dodatne pripreme za upis fakulteta. Smatraju i da mnogi učenici idu u gimnazije jer još nisu odlučili što ih točno zanima ili te godine u strukovnim školama nema smjera koji oni žele.

Nakon odslušane rasprave, sudačka komisija donijela je odluku da će pobjedu odnijeti afirmacijska skupina. Kako su naveli, afirmacijska je skupina odnijela pobjedu jer je imala jasnije i uvjerljivije argumente te je u raspravi sudjelovalo vise članova te skupine. 

Druga rasprava je bila na temu Za upis u srednju školu (ne)treba uvesti malu maturu. Afirmacijska je skupina iznijela argument da mala matura može pomoći učenicima koji nemaju dobre ocjene, ali imaju puno znanja, da se upišu u bolje srednje škole, dok je negacijska skupina osporavala tu ideju svojim argumentima poput toga da bi bilo previše stresno i da zbog toga učenici možda taj dan ne bi pokazali svoje pravo znanje. Jedan od važnijih argumenata negacijske skupine je bio taj da je bolje uvesti prijamni ispit za škole gdje je velika potražnja. Sudačka komisija izabrala je afirmacijsku skupinu kao pobjednicu ove rasprave.

Upisom u srednju školu i malom maturom bavili su se i u 8. c razredu. Afirmacijska skupina u ovome razredu iznijela je argument da bi se tako spriječilo provlačenje učenika, tj. potvrdilo bi se i provjerilo njihovo znanje. Naveli su i da bi se izjednačili kriteriji za svih te da bi to bila dobra priprema za veliku maturu. Negacijska skupina iznijela je argument da se mnogi učenici, uz toliko završnih ispita, ne bi stigli pripremiti za malu maturu. Smatraju i da bi neki učenici zbog stresa i opterećenja dobili zdravstvene probleme te da bi pisanje male mature nekima smanjilo prosjek jer pojedinci bolje potvrđuju znanje usmeno nego pismeno.

U 8. c razredu raspravljalo se i na temu Trebaju li učenici sami birati lektiru? Neki od argumenata afirmacijske skupine bili su: djeca će imati izbornu listu s koje će moći birati knjige koje će čitati, više će djece čitati lektiru ako je mogu izabrati, imat će veću motivaciju i uživat će čitajući knjige. Negacijska skupina navela je sljedeće argumente: ako djeca budu mogla birati, najvjerojatnije će izabrati što lakše knjige, profesori su s razlogom zaduženi za pravljenje liste jer oni mogu bolje procijeniti kvalitetu knjige. U objema raspravama sudačke skupine donijele su odluku da nema očitog pobjednika.

Pogledajte galeriju fotografija.